Zadar

Zadar je drevni grad, sagrađen u središtu hrvatskog Jadrana, prepun povijesnih i kulturnih znamenitosti. U povijesti se Zadar prvi put spominje u 4. st. pr.n.e. kao naselje ilirskog plemena Liburna pod imenom Jader, a zatim kroz povijest mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije), do imena Zadar.

Danas je grad Zadar sačuvani spomenik različitih povijesnih vremena i kultura, koje su postavile granice i vidljive konture njegova urbana izgleda, a kao i tijekom minulih stoljeća burne povijesti, čuvaju ga i dalje njegova četiri sveca zaštitnika – Sv. Krševan, Sv. Šime, Sv. Stošija i Sv. Zoilo. Kulturno je, gospodarsko i administrativno središte Sjeverne Dalmacije. Iako je kulturološki iznimno atraktivan grad, Zadar prihvaća i svoju ulogu turističkog središta, i to već više od stotinjak godina. Naime, 1899. godine u Zadru je osnovano planinarsko turističko društvo „Liburnija“, što se ubraja među prve turističke aktivnosti u Hrvatskoj.

U zadarskom okruženju nalazi se deset modernih marina s gotovo 7 500 vezova te čak pet nacionalnih parkova: Paklenica, Kornati, Plitvička jezera, Krka i Sjeverni Velebit. Ronjenje, alpinizam, rafting i kanuing, slatkovodno i morsko ribarenje, stotine kilometara staza za brdske bicikle, jahanje – samo su dio ponude koja se pruža u provođenju aktivnog odmora. Svoju atraktivnost Zadar gradi na prožimanju kulture s turizmom, ali i kao središte raznih specifičnih ponuda i aktivnosti: nautičkog turizma i marina, hotela, apartmana i vila, malih i velikih ugostiteljskih ambijenata, prelijepih plaža i kupališta, šetnica, izleta u zanimljivu okolicu i drugih turističkih događanja.

Zadar je od srpnja 2017. na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Na ovaj je popis uvršten zbog zadarskih gradskih bedema u dužini od tri kilometra koje je u 16. stoljeću podigla Mletačka republika za obranu od Turaka kao dio obrambenog sustava koji omeđuje zadarski poluotok.

Atrakcije Zadra

Pobrojati sve zadarske atrakcije gotovo da je nemoguće jer grad, njegova okolica i okolni gradovi, pružaju pregršt mjesta koja se moraju vidjeti i koja nude jedinstvena iskustva. Među najpoznatije moderne atrakcije Zadra ubrajaju se Morske orgulje i Pozdrav Suncu.

Morske su orgulje kamene stepenice koje se protežu na gotovo sedamdeset metara obale. Ispod njih je ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba koje, kada valovi guraju zrak kroz njih, ispuštaju zvukove. Pošto je more nepredvidivo u svojim valovima, jačini, snazi, plimama i osekama, tako je i koncert morskih orgulja jedinstven i neponovljiv. Autor Morskih orgulja je arhitekt Nikola Bašić.

Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenom popločenom rivom u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija – u slučaju Morskih orgulja zvukom, a ovdje kroz svjetlo. Kao što dijele cilj, ove dvije atrakcije dijele i autora – arhitekta Nikolu Bašića

Nešto starija zadarska atrakcija je rimski Forum. Glavni trg rimskog Iadera na kojem se odvijao cjelokupni javni život grada nalazi se ispred crkve Sv. Donata i Nadbiskupske palače. Zadarski Forum je svojim mjerama jedan je od najvećih na Jadranu. Širina mu iznosi 45 metara, a dužina 90 metara.

Još jedna atrakcija u samome centru Zadra je Kneževa palača. Obnovom Palače sredstvima EU fondova 2017. godine grad Zadar je dobio suvremeno opremljen kulturno-povijesni kompleks i novu turističku atrakciju. Palača se prostire na 2000 četvornih metara i na jednom mjestu objedinjuje muzejski prostor, atrij, koncertnu dvoranu, dvorane za privremene izložbe, video galeriju, multimedijalnu dvoranu te prostore za edukaciju i kreativno izražavanje.

Nacionalni parkovi

U širem zadarskom okruženju nalazi se čak pet nacionalnih parkova: Paklenica, Kornati, Plitvička jezera, Krka i Sjeverni Velebit, a više o prirodnim ljepotama hrvatske doznajte na Parkovi hrvatske.

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Okomite litice “krune” kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.

Nacionalni park Plitvička jezera proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine, a 2011. godine bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka. Ovaj hrvatski biser UNESCO je, zbog njegove raznolikosti, uvrstio u popis Svjetske prirodne baštine.

Nacionalni park Krka poznat je po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo nekoliko kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Jezera i slapovi su kristalno čisti i brojne posjetitelje privlače jedinstvenom prirodnom ljepotom. U parku se nalazi i najstarija hidroelektrana u Europi, a druga u svijetu – hidroelektrana Jaruga. Sagrađena je 28. kolovoza 1895. godine, samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.

Nacionalni park Sjeverni Velebit to je postao 1999. godine. Jedinstven je po tome što je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi kao i Lukina jama – jedna od najdubljih jama na svijetu otkrivena 1999. godine. Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav “Kuće Velebita” proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.

Nacionalni park Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske.

Parkovi prirode

Park prirode Vransko jezero je najveće jezero u Hrvatskoj te je uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Park prirode Telašćica - Uvala Telašćica smještena je u jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a koja sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. godine.

Gradovi i otoci

Grad Nin
Nin je prvi hrvatski kraljevski grad. Nalazi se samo 14 kilometara od luke Gaženica te je idealan za jedan poludnevni izlet. Nekoć je bio jedan od najvažnijih kulturnih središta, o čemu svjedoče i mnogi spomenici ranohrvatske arhitekture osmog i devetog stoljeća. U njemu je najmanja katedrala na svijetu i krunidbena crkva sv. Nikole. Nikako nemojte zaboraviti dotaknuti palac brončanog kipa Grgura Ninskog, biskupa i velikog zagovornika staroslavenskog jezika i narodnog pisma. Narodna predaja kaže kako će vas nakon toga pratiti sreća.

Otok Pag
Otok Pag jedan je od najvećih hrvatskih otoka, a nalazi se 35 kilometara od luke Gaženica. Njegovih 270 kilometara obale čini ga otokom s najduljom obalom na Jadranu, bogatom uvalama, zaljevima, plažama i rtovima. Najveća uvala – Paška uvala – okružena je s 20 km šljunčanih plaža. Otok Pag jedinstven je po svojoj vegetaciji gdje su stabla među najrjeđim oblicima vegetacije. Zbog toga, Pag je najveće kraljevstvo kamenite površine na Jadranu gdje raste niska trava i aromatično bilje: kadulja i smilje. Oni čine temelj ishrane otočkih ovaca, na kamenjaru ispresijecanim dugim suhozidima. Ako se nađete na Pagu svakako probajte paški sir – vrlo poznatu (i ukusnu) deliciju.

Šibenik
Svega sat vremena udaljen od Zadra nalazi se Šibenik. To je također grad bujne povijesti, a po prvi se puta spominje na Božić 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pa se zato naziva i Krešimirovim gradom. Utemeljili su ga Hrvati prije više od tisuću godina, što ga čini najstarijim hrvatskim samorodnim gradom na Jadranu. Smješten je u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih krških rijeka. Otočni dio Šibensko-kninske županije čine 242 otoka, otočića i hridi. Najbrojnija otočna skupina su Kornati koji se ističu svojom izvanrednom ljepotom prepoznatljivom diljem svijeta.

Šibenik je prepoznatljiv po svojim kulturno-povijesnim znamenitostima te prirodnim ljepotama, a može se pohvaliti s čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a, katedralom sv. Jakova i tvrđavom sv. Nikole te dva nacionalna parka, Krka i Kornati.

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku jedno je od najznačajnijih i najljepših graditeljskih ostvarenja u Hrvatskoj te je 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Građena je više od stotinu godina, tijekom 15. i 16. stoljeća, a jedinstvena je po tome što je kompletno izgrađena od kamena i to bez korištenja vezivnog materijala. Najznačajniji graditelji katedrale su Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac. Zbog duge gradnje katedrala je spoj triju različitih stilova – gotičkog, gotičko-renesansnog i renesansnog.